|
OSLOBOĐENJE • Srijeda, 21.12.2005.
Iz stručnog ugla
Ljudska prava i okoliš
Sudska praksa Evropskog suda za Ijudska prava sve više naglašava
povezanost pitanja ljudskih prava i zaštite okoliša • BiH i poštivanje
evropskih standarda
Bosna i Hercegovina kao evropska država će sve više biti suočena sa izazovima poštivanja evropskih standarda u oblasti zaštite okoliša. Već će u pregovorima o stabilizaciji i pridruživanju sa EU pitanje zaštite okoliša i održivog razvoja biti na različite načine tretirano i apostrofirano.
Ali neovisno od ovog procesa pregovora sa EU Bosna i Hercegovina je i kao članica Vijeća Evrope, dakle kao potpisnik Evropske konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, preuzela obaveze u oblasti okoliša i to, prvenstveno, sa aspekta zaštite ljudskih prava svojih gradana.
Treba naglasiti da se Evropska konvencija o ljudskim pravima ne bavi zaštitom okoliša kao takvim i ne garantuje direktno pravo građana na miran i zdrav okoliš. Međutim, Konvencija indirektno nudi izvjestan stepen zaštite u oblasti okoliša, što je demonstrirano kroz sudsku praksu Evropskog suda za Ijudska prava. Sud je, naime, sve više i u poziciji da ocjenjuje žalbe gradana koji smatraju da su njihova ljudska prava ugrožena-zbog degradacije okoliša u kojem žive.
Inače, Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama je potpisana 1950. od zemalja osnivača Vijeća Evrope. Ova međunarodna organizacija sada ima 46 članica koje su ratifikovale Konvenciju.
Snaga Konvencije je bazirana na činjenici da ona postavlja sistem efikasne kontrole u pogledu prava i sloboda gradana koje su garantovane Konvencijom. Svako ko se smatra žrtvom kršenja svojih ljudskih prava može se žaliti Sudu (na osnovu kriterija propisanih Konvencijom). Ako utvrdi da država krši Konvenciju, Evropski sud može svojom presudom obavezati tu državu da gradaninu nadoknadi štetu nanesenu tim kršenjem.
Konvencija se bavi u suštini građanskim i političkim pravima. Kada je usvojena 1950. godine, ona, međutim, nije zamišljala zaštitu okoliša kao značajan aspekt zaštite ljudskih prava. U to vrijeme rekonstrukcija ekonomije i uspostavljanje trajnog mira je bio prioritet. Ali u posljednjih 50 godina okoliš postaje sve više pitanje od velike važnosti sa aspekta zaštite Ijudskih prava gradana BiH.
Opšte je prihvaćeno da se o pitanjima iz oblasti okoliša smatraju vazduh, voda, zemlja, flora i fauna, zatim Ijudsko zdravlje i zaštita i sve to se treba štititi u okviru opšteg koncepta održivog razvoja, koji je reafirmisan i na Trećem samitu šefova država Vijeća Evrope, koji je održan u Varšavi maja ove godine.
Sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava sve više naglašava povezanost pitanja Ijudskih prava i zaštite okoliša. Naime, Sud u svojoj praksi nije ograničen svojim ranijim odlukama nego zastupa takozvani evolutivni pristup. Interpretacije Ijudskih prava i sloboda nisu fiksne, odnosno one uzimaju u obzir društveni kontekst i promjene u društvu. Tako, na primjer, Evropski sud od prije 30 ili 20 godina nije tretirao okoliš kao faktor u ostvarivanju Ijudskih prava na način na koji se to sada sve učestalije dešava.
Naime, Konvencijom o Ijudskim pravima i osnovnim slobodama izričito se ne dovode u vezu Ijudska prava i okoliš, dok sudska praksa, u stvari, pokazuje rastuću svijest o tome da pitanje Ijudskih prava i zaštita okoliša imaju neraskidivu vezu.
Sud naglašava da efektivno uživanje prava u skladu sa Konvencijom zavisi značajno od okoliša u kojem se prava realizuju. Sudska praksa Evropskog suda pokazuje da mnoštvo okolišnih faktora, kao što su buka sa aerodroma, industrijska nečistoća ili planiranje gradnje u urbanim centrima direktno utiču na ostvarivanje prava gradanina koja su regulisana Konvencijom.
Treba imati također u vidu princip "subsidijarnosti", po kojem bi se pitanja kršenja Konvencije trebala prvo tretirati u okvirima nacionalnog sudstva. Evropski sud će intervenisati kao posljednja instanca, dakle u koliko prava iz Konvencije nisu zadovoljena u okviru nacionalnog sudstva.
Upravo slijedeći ovaj princip, Evropski sud za ljudska prava već duži period potvrduje svojim presudama činjenicu da se degradacijom okoliša ugrožavaju Ijudska prava. Ove evropske standarde i dostignuća u pravnom tumačenju Evropske konvencije o ljudskim pravima će BiH morati primjenjivati ne samo kao članica Vijeća Evrope nego i kao potencijalni kandidat za ćlanstvo u EU.
Bosna i Hercegovina, i pored nespornih napredaka i pozitivnih procesa, nosi teret kršenja ljudskih prava u različitim pitanjima u različitim oblastima, prema tome i degradacijom okoliša. Za sada, medutim, Evropski sud za ljudska prava nije donio niti jednu presudu u oblasti ugrožavanja ljudskih prava gradana u BiH uzrokovanih nebrigom o okolišu. Ali tužbi i presuda će zasigurno biti, a onda su i posljedice ozbiljne.
Mr. Sabit SUBAŠIĆ,
autor je šef Odsjeka za ljudska prava u MIP-u BiH
Moram reći da sam čitajući ovaj text iz "stručnog ugla" stvarno ostao zadivljen elaboracijom zaštite okoline u okviru Konevncije i ljudskih prava generalno. Pa ja mislim da bi dijete u 4 razredu osnovne skole bolje napisalo esej na ovu temu od naseg autora i to, ni manje ni više šefa odsjeka za ljudska prava u ministarstvu vanjskih poslova bosne i hercegovine. Zaista se ne cudim zasto nam je sistem ljudskih prava u Bosni ovakav kakav jeste, kada se na čelu nalazi ovakav textopisac. Ne znam za koga je ovaj text pisan, ali po mom ličnom misljenju ovo je toliko površno, amaterski i neozbiljno napisano. Pa mislim da bi ozbiljniji pristup bila diskusija u nekoj birtiji gdje su vec svi pripiti. Gospodin autor sve svodi na rekla kazala...nigdje nista konkretno, nigdje primjer...najomiljenija recenica mu je praksa evropskog suda za ljudska prava (a niti ijedne citirane presude)...bojim se da on nema blage veze sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, a cak stavise, mislim da on nema blage veze sa ljudskim pravima i pravom uopste. Sretni su građani koji budu tužili Bosnu i Hercegovinu pred Evropskim sudom za ljudska prava, jer sa ovakvim argumentima Bosna će da izgubi sve i jedan slučaj u korist svojih građana. On zapocinje izlaganjem u kontekstu da Konvencija štiti samo građane i samo njima daje mogućnost pred Sudom. Mislim da bi se autor iznenadio kada bi ga neko informisao da Konvenciju pred sudom mogu koristiti i "Drzava protiv Drzave", a ne samo pojedinci protiv drzave. Gospodin shef koristi ofucane floskule, suplju terminologiju koja ne dolikuje jednoj ozbiljnoj funkciji koju obavlja. Gospodin autor navodi kako nema slucajeva pred Evropskim sudom u vezi sa ugrozavanjem okoline u kontekstu ljudskih prava protiv Bosne i Hercegovine. Pa zna li gospodin autor da je nedavno tek Sud proglasio prvi put (prvi i jedini slucaj) prihvatljivim tuzbu protiv Bosne i Hercegovine (o meritumu se jos nije ni raspravljalo). Nadalje gospodin se poziva na samit sefova drazava odrzan u Varsavi u maju ove godine i istice da se na tom samitu krucijalno definisala zastita okolisa....ciste lazi...bilo bi dobro da procita zakljucke konferencije, tj. deklaraciju koja je usvojena i uvidi da se pricalo o vladavini prava, domokratiji i ljudskim pravima u smislu sprjecavanja nasilja nad zenama, toleranciji, zastiti manjina, jednakosti muskaraca i zena, antisemitizmu, islamofobiji i jos o mnogo cemu.
Na kraju on zasladjuje sa recenicom da ce tuzbi biti i da ce posljedice biti ozbiljne. Nakon ove recenice pomislio sam da doticni autor-shef radi za neku nevladinu organizaciju koja opominje i upozorava bosanskohercegovacku vladu kako se treba cuvati ukoliko bude krsila ljudska prava. Pa jeli on svjestan da on sam sebe upozorava posto se upravo on nalazi u toj vladi koju upozorava, i ne samo u vladi, vec na celu cijelog odjela najodgovornijeg u drzavi za ljudska prava u kontekstu Konvencije. Pa zar nije upravo on taj koji treba da se pobrine da se ljudska prava ne krse???
p.s. gospodin autor je rodjen 1961. godine, diplomirao na politickim naukama u Sarajevu-odsjek zurnalistika, magistrirao prije rata na univerzitetu na Malti-tema diplomatija i međunarodni odnosi, radio na analitičkim poslovima (ne navodi gdje), od 1994. godine uposlen u ambasadi Bosne i Hercegovine u Australiji. U Australiju je došao sa pozicije rukovodioca Odsjeka za analizu i planiranje (ne navodi se cega i kakvog odsjeka). Danas je autor sef odsjeka za ljudska prava u MIP-u Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Ostavljam vam da sami zakljucite koliko je ovaj danasnji text Oslobođenja strucan iz "stručnog ugla" i koliko autor texta i pravo imaju veze.
|
